Posle smrti člana porodice, pored tuge dolaze i pitanja: šta biva sa imovinom, ko nasleđuje i šta uopšte treba uraditi. Dobra vest je da se ostavinski postupak u najvećem broju slučajeva pokreće sam, bez vaše prijave.
Po smrti, matičar dostavlja sudu smrtovnicu, na osnovu koje se pokreće ostavinski postupak. Postupak najčešće sprovodi javni beležnik (notar) kao poverenik suda. Naslednici se pozivaju na ročište, gde se izjašnjavaju o nasleđu, a postupak se okončava ostavinskim rešenjem — dokumentom koji utvrđuje ko šta nasleđuje i služi kao osnov za uknjižbu nepokretnosti. Ako je u zaostavštini neuknjižena kuća ili drugi objekat, pogledajte kako se sprovodi legalizacija nasleđene kuće — rok za prijavu ističe 24. oktobra 2026.

Ako ne postoji testament, primenjuje se zakonsko nasleđivanje po naslednim redovima. U prvom naslednom redu su potomci ostavioca i supružnik. Ako potomaka nema, nasleđuje drugi red: supružnik zajedno sa roditeljima ostavioca i njihovim potomstvom. Tek ako ni njih nema, na red dolazi treći red — babe i dede ostavioca i njihovo potomstvo. Prvi red uvek ima prednost; sledeći red nasleđuje samo ako u prethodnom nema naslednika.

Naslednik može da prihvati ili da se odrekne nasledstva. Odricanje je po pravilu neopozivo, pa o njemu treba dobro razmisliti. Bitno je znati i da se nasleđuju ne samo imovina, već i dugovi ostavioca — ali naslednik za dugove odgovara samo do vrednosti nasleđene imovine. To u praksi znači da poverioci ostavioca naplatu duga mogu tražiti od naslednika, ali nikad preko onoga što su nasledili.
Ostavilac može testamentom da rasporedi imovinu, ali ne potpuno slobodno: zakon štiti tzv. nužne naslednike (na primer decu i supružnika), kojima pripada deo zaostavštine koji im se testamentom ne može oduzeti.
Ako je u zaostavštini nepokretnost, pravosnažno ostavinsko rešenje je osnov za upis u katastar. Nasleđen stan koji nikada nije uknjižen na ostavioca ume da bude problem — o tome zašto je stanje u katastru presudno pisali smo u vodiču za kupovinu stana.
Kod jednostavnih ostavina sve može proteći glatko. Advokat je koristan kada postoji spor među naslednicima, sporan testament, imovina u inostranstvu ili nejasno stanje uknjižbe. A ako se među naslednicima povede spor, korisno je unapred znati ko na kraju plaća troškove postupka.
Imate pitanje oko nasledstva ili spor među naslednicima? Posavetujte se sa našim advokatom za nasledno pravo.
Ne. Naslednik može da se odrekne nasledstva, ali je odricanje po pravilu neopozivo.
Da, nasleđuju se i dugovi ostavioca, ali naslednik za njih odgovara samo do visine vrednosti nasleđene imovine.
Imovina se raspoređuje prema testamentu, uz ograničenje da nužnim naslednicima pripada zakonom zaštićeni deo zaostavštine.
To su najbliži srodnici, pre svega deca i supružnik, kojima zakon garantuje deo nasledstva koji im se testamentom ne može uskratiti.
Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja pravni savet. Za situaciju koja se odnosi konkretno na vas, posavetujte se sa advokatom.

Opišite ukratko svoju situaciju i javićemo vam se sa prvim koracima i procenom šta vas očekuje.