Ovo je verovatno najčešća imovinska priča u Srbiji: kuću su gradili roditelji ili deda, gradilo se „kako se tada gradilo" — bez dozvole, bez upisa — i decenijama je to bilo nevažno. Onda je vlasnik preminuo, a naslednici su ostali sa kućom koja pravno ne postoji: nema je u katastru, nema upisanog vlasnika, nema papira. Zakon „Svoj na svome" je upravo za takve objekte otvorio put upisa — ali za naslednike taj put ima jedan korak više, i redosled se ne može preskočiti.
Prijava za upis po novom zakonu traži osnov sticanja prava — dokument iz kog proizlazi da ste baš vi vlasnik: ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, sudska presuda... Kod nasleđa, taj dokument je pravosnažno ostavinsko rešenje u kom je kuća navedena. Stari kupoprodajni ugovor na ime pokojnog oca nije vaš osnov — on dokazuje očevo pravo, ne vaše. Bez sprovedene ostavine, prijava nema na čemu da stoji.
.png)
.png)
Prvo ostavinski postupak (ili dopunsko rešenje), jer bez njega nema osnova. Zatim pravosnažnost rešenja — tek pravosnažno rešenje je upotrebljiv osnov sticanja. Paralelno se priprema dokumentacija o samom objektu: podaci o kući, fotografije, a po potrebi i geodetski elaborat ako objekat nije evidentiran ili nije vidljiv na satelitskom snimku. Na kraju, prijava za upis — kod naslednika koji su rok propustili zbog ostavine, kao naknadna prijava najkasnije do 24. oktobra 2026.
Taj datum je razlog zašto se ovde ne čeka. Ostavinski postupak, čak i kada je nesporan, traje nedeljama do meseci — a kada među naslednicima postoji i najmanji nesporazum, i duže. Krenuti u septembru znači verovatno zakasniti. Šta upis uopšte donosi i kako ceo postupak izgleda, pogledajte u vodiču Legalizacija objekata 2026.
Kada je naslednika više, ostavinskim rešenjem se određuju suvlasnički udeli, i prijava se podnosi tako da odražava te udele. Tu se otvaraju pitanja koja formular ne rešava: da li se neko od naslednika odriče nasleđa, da li postoji sporazum o deobi, ko snosi naknadu za upis, šta sa naslednikom koji je nedostupan ili u inostranstvu. Ta pitanja je jeftinije rešiti pre prijave nego kroz spor posle upisa.
Od ostavinskog postupka. Bez pravosnažnog ostavinskog rešenja u kom je kuća navedena nemate osnov sticanja, pa ni mogućnost prijave za upis.
Traži se dopunsko ostavinsko rešenje za naknadno pronađenu imovinu. To je redovan postupak pred javnim beležnikom, odnosno sudom, i po pravilu je brži od prvobitne ostavine.
Prijavu može podneti bilo koji od naslednika, odnosno punomoćnik, ali ona mora odražavati suvlasničke udele iz ostavinskog rešenja. Odnose među naslednicima — deoba, odricanje, troškovi — treba urediti pre prijave.
Zavisi od toga da li je ostavina sporna. Nesporan postupak može da se završi za nekoliko nedelja do par meseci; sporan traje duže. Što ranije krenete, veći je prostor — u ovom trenutku rok je realan, ali ne uz odlaganje.
Sama gradnja bez dozvole nije prepreka — zakon je pisan upravo za takve objekte. Ključno je da se rekonstruiše lanac: dokaz da je objekat postojao pre stupanja zakona na snagu, i vaš osnov sticanja kroz ostavinsko rešenje. Za objekat na tuđem ili nerešenom zemljištu situacija je složenija i traži pravnu analizu.
Ostavina + upis su dva postupka, a rok je jedan: 24. oktobar 2026. Ako je vaša nasleđena kuća pravno nevidljiva, zakažite konsultacije — proverićemo status ostavine, osnov sticanja i realnost roka, i postavićemo redosled koraka koji stiže na vreme.

Opišite ukratko svoju situaciju i javićemo vam se sa prvim koracima i procenom šta vas očekuje.