Redovan rok za prijavu nelegalnih objekata po zakonu „Svoj na svome" istekao je 9. februara 2026. godine. Podneto je preko milion prijava — ali stotine hiljada vlasnika iz raznih razloga nisu stigle da se prijave. Za njih zakon ostavlja poslednja vrata: naknadnu prijavu, najkasnije do 24. oktobra 2026. Ta vrata, međutim, nisu širom otvorena — prolaze samo oni koji mogu da dokažu zašto nisu podneli prijavu na vreme.
Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima predviđa da lica koja iz objektivnih razloga nisu podnela prijavu u redovnom roku mogu to učiniti u roku od godinu dana od dana stupanja zakona na snagu — dakle do 24. oktobra 2026. Uslov: uz prijavu se dostavljaju dokazi iz kojih se „na nesumnjiv način" može utvrditi opravdanost propuštanja roka.
Ta formulacija — „na nesumnjiv način" — je najviši standard dokazivanja koji zakon može da postavi. Nije dovoljno da razlog postoji; mora da bude dokumentovan tako da organ koji odlučuje nema prostora za sumnju.
.png)
Zakon ne sadrži zatvorenu listu razloga — ocena se vrši u svakom pojedinačnom slučaju. U praksi, najizgledniji osnovi su:
Šta gotovo sigurno nije opravdan razlog: „nisam znao za rok", „mislio sam da se ne odnosi na mene", „nisam stigao". Neznanje o propisu se po pravilu ne prihvata kao objektivna sprečenost.
.png)
Redosled je bitan, jer se najveći broj naknadnih prijava ne odbija zbog razloga — nego zbog načina na koji je razlog prikazan:
Objekat ostaje pravno nevidljiv: bez upisa u katastar, bez upisanog prava svojine, sa otežanom prodajom, nasleđivanjem i bilo kakvim pravnim prometom. Kakav je širi kontekst postupka i šta upis donosi, objasnili smo u vodiču Legalizacija objekata 2026. Zato naknadnu prijavu ne treba tretirati kao formular — ovo je jedan pokušaj, sa rokom koji se više ne produžava, i vredi ga pripremiti kako treba iz prvog puta.
Do 24. oktobra 2026. godine — godinu dana od stupanja zakona na snagu. Posle tog datuma zakon ne predviđa dalju mogućnost prijave.
Po pravilu ne. Zakon traži objektivnu sprečenost — okolnost koja je onemogućila prijavu, dokazanu na nesumnjiv način. Neznanje o propisu se ne smatra takvom okolnošću.
Boravak u inostranstvu je jedan od najtipičnijih osnova za naknadnu prijavu. Potrebno je dokumentovati da ste u periodu redovnog roka boravili van zemlje: potvrda o boravku, ugovor o radu, putne isprave.
Ostavinski postupak koji je bio u toku tokom redovnog roka je ozbiljan osnov za naknadnu prijavu, jer bez ostavinskog rešenja niste ni imali upisiv osnov sticanja. Potvrda suda ili javnog beležnika o toku postupka je ključni dokaz.
Da, prijavu može podneti punomoćnik. Za naknadnu prijavu to je često i praktičnije, jer se u istom koraku priprema obrazloženje, kompletiraju dokazi i proverava osnov sticanja.
Naknadna prijava je jedan pokušaj — i rok koji ističe 24. oktobra 2026. Ako ste rok propustili zbog bolesti, boravka u inostranstvu, ostavine koja je kasnila ili druge objektivne okolnosti, zakažite konsultacije — proverićemo vaš osnov, dokaze i obrazloženje pre nego što prijava ode nadležnom organu.

Opišite ukratko svoju situaciju i javićemo vam se sa prvim koracima i procenom šta vas očekuje.